Arheološki nalazi kod Kaptola (Požega)
Ovogodišnja arheološka istraživanja tumula ili grobnih humaka iz starijeg željeznog doba kod mjesta Kaptol gdje je prije gotovo 3000 godina živjela moćna zajednica ratničkog naroda, još jednom su iznenadila stručnu javnost. Prije tri godine tamo je otkriven najbogatiji kneževski grob onog doba na području Hrvatske u kojem je pronađen golem broj rijetkih i jedinstvenih nalaza među kojima se ističu dvije kompletne ratničke opreme koje uključuju željezna koplja i sjekire, pojasne garniture i komplete brončane i željezne konjske opreme, te i dva mača što je do sada nezabilježen slučaj u ovom dijelu Europe.
Ove godine su arheolozi predvođeni dr. Hrvojem Potrebicom sa Zavoda za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji već godinama ovdje provodi sustavna istraživanja otvorili jedan od najvećih tumula, sa svojih 30 m promjera ravan kneževskom, u kojem je prema grobnim nalazima bila sahranjena žena.
Sve to upućuje na to da smo pronašli i prvi tumul u kojem je pokopana žena. Kako su u to vrijeme mogle tkati samo pripadnice visokog statusa, a s obzirom na to je riječ o velikom tumulu u koji je pokapana elita tog društva, pokojnica je imala važnu, najvjerojatnije religijsku ulogu svećenice – smatra dr. Potrebica.
Svojedobno su u susjednoj Mađarskoj pronađene posude iz istog vremena na kojima su likovi triju žena od kojih jedna prede, druga tka, a treća reže nit, što odgovara simbolici tri moire, grčkih boginja sudbine. Dr. Potrebica najavljuje za iduću godinu i početak arheoloških istraživanja na samom naselju iz istog vremena koje se nalazi nedaleko od grobnih humaka i prostiralo se na čak 7 hektara. Očekuje da će i oni pružiti uvid u način života naroda koji je nastanjivao prostor sjevernog dijela Požeške kotline od 8. do 5. st. pr. Kr. jer su u grobovima njihovih plemenskih poglavara pronađeni prestižni i luksuzni predmeti iz svih središta moći ondašnje Europe, od Italije i Alpa, do istočnih ravnica, Balkana i Grčke.
– Kaptol je izuzetno važan i u europskim razmjerima, jer je predstavljao razmeđu civilizacijskih krugova srednje Europe, Balkana i Sredozemlja i igrao ključnu ulogu u kulturnom transferu rezultat kojeg je i zajednička europska kulturna baština – zaključio je dr. Hrvoje Potrebica. (Jutarnji)





