40-godišnjica slijetanja na Mjesec

Slijetanje Apolla 11 u More tišine 1969. godine najveće je tehnološko dostignuće u modernoj povijesti čovječanstva i, zapravo, označava početak kolonizacije svemira, najsmionijeg ljudskog sna.

Ljudi su se prošle noći prvi put spustili na Mjesec – rekao je moj tata i zatim mi pokazao jednu staru knjigu iz astronomije u kojoj su bile slike Sunca, Mjeseca, Zemlje, Marsa i ostalih planeta Sunčeva sustava.

To me je silno zainteresiralo. Toga dana, 21. srpnja 1969. godine, u našem stanu u šumariji u Dvoru na Uni bilo je mnogo ljudi. Poput milijuna ljudi diljem svijeta, i moji su roditelji u društvu prijatelja na TV-u gledali jedan od najspektakularnijih događaja u povijesti – snimke američkih astronauta Neila Armstronga i Buzza Aldrina, koji su u sklopu misije Apollo 11 prošetali po Mjesečevu Moru tišine.

Tada mi je bilo šest godina, a taj je događaj ostao urezan duboko u mom sjećanju kao jedno od prvih oduševljenja čovjekovim znanstveno-tehnološkim postignućima, što je poslije postalo moja životna fascinacija.

Utrka u svemiru

Te 1969. svijet je bio podijeljen na Istočni i Zapadni blok, a SAD i SSSR već su se više od desetljeća nadmetali i u svemiru. Rusi su u listopadu 1957. lansirali prvi umjetni satelit Sputnjik 1, a mjesec dana poslije i Sputnjik, 2 što je za američku naciju bio “šok razine Pearl Harbora”. Amerika je odgovorila osnivanjem svemirske agencije NASA-e koja je “obećala” da će poslati prvog čovjeka u svemir.

No, Rusi su ponovno bili brži pa je 1961. prvi čovjek u svemiru bio kozmonaut Jurij Gagarin. Čak je i prva žena u svemiru bila Ruskinja, kozmonautkinja Valentina Terješkova koja je 1963. godile letjela u svemirskom brodu Vostok 6.

Amerika je morala odgovoriti osvajanjem Mjeseca.

– Vjerujem da se ova nacija samoj sebi treba obvezati da postigne cilj kojim bi prije kraja ovog desetljeća dovela čovjeka na Mjesec i vratila ga sigurno na Zemlju. Nijedan projekt u svemiru u ovom razdoblju neće biti tako impresivan za čovječanstvo – rekao je u svom poznatom govoru u Kongresu 1961. godine američki predsjednik John F. Kennedy. Tako je rođen projekt Apollo čija je realizacija zapravo počela 1966. godine.

Osam godina nakon Kennedyjeva povijesnoga govora taj projekt, u koji su bile uložene 2,4 milijarde dolara i uključeno 400.000 ljudi, ušao je u spektakularnu završnicu. Iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi 16. srpnja 1969. godine lansirana je misija Apollo 11 s tri člana posade: zapovjednikom Neilom Armstrongom te astronautima Michaelom Collinsom i Edwinom Buzzom Aldrinom.

Sva trojica bili su 39-godišnjaci, iskusni piloti i astronauti. Primjerice, kapetan Armstrong dobio je pilotsku dozvolu kao 16-godišnjak prije nego što je naučio voziti automobil. U dobi od 21 godinu već je letio u borbenim misijama iznad Koreje.

Letjelica Apollo 11 stigla je nakon 76 sati leta u Mjesečevu orbitu. Prema planu, Michael Collins ostao je u komandnom modulu dok su se Armstrong i Aldrin prebacili u mjesečev modul (Orao) koji je sletio na površinu Mjesečeva Mora tišine 20. srpnja u 21.17 sati prema našem vremenu.

– Houston, naša je baza u Moru tišine. Orao je sletio – javio se Armstrong s Mjeseca.

Nakon što su pojeli svoj prvi obrok na Mjesecu, Armstrong i Aldrin krenuli su obavljati potrebne zadatke, a zatim su izašli u šetnju.

Mali korak za čovjeka…

– U redu, sad ću se odmaknuti od Orla. Ovo je mali korak za čovjeka, a veliki za čovječanstvo – rekao je Armstrong kada je 21. srpnja u 3.56 sati prema našem vremenu napravio prvi korak na Mjesečevoj površini. Taj trenutak je uživo putem TV ekrana gledalo oko milijardu ljudi diljem svijeta, koji su pratili prijenos što ga je vodio legendarni CBS-ov voditelj Walter Cronkite (93). Na našoj televiziji čovjekovo spuštanje na Mjesec komentirao je pokojni dr. Josip Kotnik.

Armstrongu se u šetnji uskoro pridružio i Buzz Aldrin. – Zdravo, Neil i Buzz. Govorim vam iz Ovalnog ureda Bijele kuće i ovo je, bez sumnje, najpovjesniji telefonski poziv. Ne mogu izreći koliko smo ponosni na vas. Za svakog Amerikanca ovo mora biti dan najvećeg ponosa u životu – poručio je astronautima tadašnji američki predsjednik Richard Nixon.

Američka nacija, frustrirana gerilskim ratom u Vijetnamu te uzdrmana ubojstvima Roberta Kennedyja i Martina Luthera Kinga 1968., proživljavala je ekstatične trenutke.

Slava je pakao

Neil i Buzz šetali su dva sata po Moru tišine gdje su prikupili 20,87 kilograma kamenja. Dvojica astronauta ostavili su tragove svoga boravka na Mjesecu: znanstvene instrumente, američku zastavu i nekoliko oznaka, među kojima je najpoznatija ploča na kojoj piše: “Ovdje su ljudi s planeta Zemlje stavili nogu na Mjesec 21. srpnja. Došli smo u miru, u ime cjelokupnog čovječanstva”.

Nakon 21 sata boravka na Mjesecu vratili su se do komandnog modula gdje ih je čekao Michael Collins, “najusamljeniji čovjek na svijetu nakon Adama”.

Nakon svečanog dočeka u Americi ubrzo su kao planetarne zvijezde krenuli na 45-dnevnu turneju diljem svijeta. Tijekom te turneje, 18. listopada 1969. u Beogradu su se susreli s jugoslavenskim predsjednikom Titom koji im je uručio odlikovanja.

– Naša je slava istodobno bila blagoslov i pakao – priznao je u svojoj biografiji “First man” Neil Armstrong koji je naposljetku u borbi za privatnost vodio sudski spor sa svojim dugogodišnjim brijačem. Naime, brijač je bez Armstrongova znanja nakon astronautova šišanja za 3000 dolara prodao njegove vlasi nekom bizarnom kolekcionaru.

S teretom slave najteže se nosio Buzz Aldrin koji je prolazio kroz depresivne faze, a godinama se borio i s alkoholizmom.

“Treći čovjek”, Michael Collins, bio je pomalo u medijskoj sjeni Armstronga i Aldrina. No, za razliku od njih, sačuvao je prvi brak i obitelj. Naime, Armstrong se ženio dva puta, a Aldrin tri. Danas sva tri člana povijesne misije Apollo 11 vode ugodan umirovljenički život i u javnosti se pojavljuju uglavnom u obljetničarskim prigodama. Primjerice, 79-godišnji Buzz Aldrin nedavno je, u društvu kolega Sally Ride i Jima Lovella, u kalifornijskoj pustinji pozirao slavnoj fotografkinji Annie Leibovitz u sklopu Vuittonove reklamne kampanje u čast 40. godišnjice misije Apollo 11.

Buzz Aldrin i dalje je u dobroj formi, baš kao i njegovi kolege Neil Armstrong i Michael Collins kojima će 21. srpnja predsjednik Barack Obama u Kongresu uručiti zlatnu medalju, najviše američko priznanje za civilna postignuća. (Jutarnji)